Predjela

Osnovna podela predjela se deli na hladna i topla

Predjela bi trebalo služiti u malim količinama, iako ona ponekad mogu biti i snažnija i obilnija. Predjela su deo skoro svakog obroka. Služe se i u obične dane, i za vreme praznika.

U hladne zakuske mogli bismo da uračunamo razne konzervisane ribe, kajmak, ajvar, aspik, ostrige, zatim razne kobasičarske proizvode, kao što su šunka, parizer i kolenice. 


Hladna predjela bila bi sve vrste pripremanja guščje džigerice, hladna jaja u svim oblicima, pihtije, sva predjela sa hladnim majonezom. Kao predjela možemo poslužiti maslinke, kiseo kupus sa uljem i paprikom, razne salate, marinat, ribu…

I topla predjela imaju nekoliko većih grupa: omleti, rolati, palačinke sa nadevima, zatim pudinzi od povrća, raznih mesa i sireva. U topla predjela došla bi još jedna veća grupa – pite. 

Pite su se nekada služile samo na kraju obroka. U mnogim domovima to je slučaj i danas, ali sve češće pite se iznose kao prva jela. 

Mogli bismo da ih podelimo na nekoliko vrsta: pite pečene u rerni, pite pržene na masti, kuvane pite i zalivene pite.
            Sva autorska prava zadržana za SerbianCook. Obavezno pročitajte ovde.

 

 

0 comments on “PredjelaAdd yours →

Leave a Reply

Your email address will not be published.